X
Prijava
X
Registracija

X
Forgot Password
Što sada?

Molimo provjerita Vaš email pretinac i poruku od nas,

Slijedite poveznicu kako biste postavili novu lozinku

Nedavno dodani proizvodi ×

Trenutno nemate proizvoda u košarici.

Ostalo /

Povijest maratona

Podjeli članak

Sam pojam uvriježio se u jeziku kao izraz za dugotrajne pothvate koji iziskuju veliki napor, ali u mnogim slučajevima i divljenje. To, dakako, nije puka slučajnost.

Bitka kod Maratona

Da bismo bolje razumjeli nastanak današnjeg maratona, potrebno se vratiti prilično duboko u povijest, u doba antike; konkretno, stare Grčke.

U 5. stoljeću pr. Kr. Grčka je bila pod konstantnom prijetnjom od Perzije, što je kulminiralo Prvim perzijskim ratom. Perzijanci su napali Grčke polise (gradove-države). Rat je kulminirao 490. g. pr. Kr. bitkom kod Maratona. Atenski vojnici u odlučujućoj su borbi porazili perzijsku vojsku te je tako istjerali iz Grčke u razdoblju od idućih 10 godina. Prema povijesnim izvorima, 9 do 10 tisuća Atenjana potpomognutih s 1,000 Platejana pobijedili su vojsku koja je brojila preko 25,000 vojnika i 1,000 konjanika. Zanimljivo je da gradić Maraton i dan danas postoji u modernoj Grčkoj, a broji tridesetak tisuća stanovnika.

Filipid

Obavijest o slavnoj pobjedi na Maratonu nekako je trebalo dostaviti u Atenu. U to vrijeme, općenito su dužnost raznošenja vijesti imali glasnici. Filipid je bio glasnik kojeg su Atenjani poslali do Sparte da potraži pomoć nakon što su čuli vijesti o velikom iskrcavanju Perzijanaca na Maraton. U ta dva dana Filipid je pretrčao oko 500 kilometara, da bi potom, idućeg dana, upravo on iz Maratona u Atenu dostavio vijest o pobjedi. Pretrčao je 40 kilometara i odmah nakon što je magistratima uručio vijest izdahnuo.

Naravno, postoji velika sumnja u istinitost ove priče. Većina je povjesničara smatra tek pukom legendom.

Olimpijske igre

Ipak, to nije spriječilo baruna Pierrea de Coubertina, oca današnjih Olimpijskih igara i osnivača Međunarodnog olimpijskog odbora, da na temelju toga uvrsti maraton u današnje discipline Olimpijskih igara. Učinio je to na prijedlog lingvista Michela Breala, koji mu je to i predložio.

Prve moderne Olimpijske igre prikladno su održane 1896., u kolijevci antičkih Olimpijskih igara – Grčkoj. Te su se igre održavale od 8. do 4. stoljeća prije Krista u gradu Olimpu u čast boga Zeusa, a u njima su sudjelovali, baš kao i danas, sportaši iz više gradova-država i kraljevstava.

Prvi maraton se i održao na tim Olimpijskim igrama. Imao je dužinu od 40 kilometara i išao je baš tom stazom kojom i legendarni Filipid, a prvo je mjesto odnio grčki trkač Spyridon Louis s vremenom od 2:58:50.

Današnji maraton

Standardizirana službena dužina maratona danas iznosi 42,195 km, što je nešto duže od one u legendi. Gotovo identičnom rutom maraton se trčao i 2004. na Olimpijskim igrama u Ateni. Današnji rezultati maratona kreću se oko 2 sata i 10 minuta, što je rezultat boljeg treninga i, izgledno je, bolje opreme za trčanje, kao što su tenisice, koje omogućuju manje umaranje.

To je osobito bitno za današnje rekreativne trkače, jer je maraton u posljednjih tridesetak godina znatno dobio na popularnosti. Rekreativni maratoni uglavnom se trče u humanitarne svrhe, a rekreativnim trkačima je često osobni cilj završiti ga, a ne nužno pobijediti. Prosječno vrijeme koje rekreativcima u SAD-u treba da završe maraton kreće se oko 4 sata i 30 minuta.

Tjelesna priprema

Maraton je izrazito zahtjevna disciplina i od trkača traži vrlo visok stupanj tjelesne sposobnosti. Treniranje za maraton često iziskuje i do pola godine priprema, kako psihičkih, tako i fizičkih. Osobit problem nastaje nakon tridesetog kilometra, kad jetra potroše sve zalihe glikogena i energiju moraj crpsti iz masti, što kod trkača za posljedicu ima strašan umor. Tim se problemima doskače korištenjem posebnih gelova s ugljikohidratima ili posebnim pripremama.

Često dolazi i do žuljeva i abrazije stopala, što se može umanjiti odgovarajućim čarapama i kvalitetnim tenisicama. Treba paziti i na abraziju bradavica, do koje dolazi struganjem majice od osjetljiva područja.

Posebnu pažnju treba posvetiti unošenju tekućina. Naime, događa se da trkači unesu previše tekućine, što dovodi do smanjenja koncentracije natrija u tijelu i može imati izuzetno ozbiljne posljedice. Preporuča se konzumirati vodu samo u slučaju da se pojavi žeđ, otprilike 100-250 ml svakih 15 minuta.

Legenda koja inspirira

Čini se da se sve više ljudi odlučuje na pokušaj svladavanja ovog starog, povijesno značajnog izazova. Radi se o vjerojatno najzahtjevnijoj trkaćoj disciplini, čije završavanje, a kamoli odličan rezultat, predstavlja golemi osobni uspjeh i priznanje za uloženi trud. Baš kao i starim Grcima, u nama podražava osjećaj ponosa i pobjede. Ako ste ambiciozni, volite izazove i želite iskušati svoje sposobnosti – ne libite se i sudjelujte u komadiću povijesti!

Preuzmite aplikaciju za android i ios uređaje
načini plaćanja
Za sigurnost kupovine T-com pay way primjenjuje najmodernije standarde u zaštiti podataka.

jednokratno

gotovina pouzećem

kreditnim i
debitnim karticama



pay pal računom

do 6 rata

diners club

do 12 rata

mastercard
visa

 

american express