X
Prijava
X
Registracija

X
Forgot Password
Što sada?

Molimo provjerita Vaš email pretinac i poruku od nas,

Slijedite poveznicu kako biste postavili novu lozinku

Nedavno dodani proizvodi ×

Trenutno nemate proizvoda u košarici.

Ostalo /

Što je to Davis Cup?

Podjeli članak

Vjerojatno svi već znate da je Davis Cup svojevrsno svjetsko prvenstvo u muškom tenisu, s razlikom da se održava svake godine, a ne svake četiri. U Davis Cupu se natječu sve teniske federacije koje su dio Međunarodne teniske federacije, a njihov ukupan broj iznosi 135. Ovogodišnji Davis Cup u punom je jeku, a Hrvatska opet postiže zavidne rezultate. No odakle Davis Cupu baš to ime te tko je uopće bio taj Davis?

Da bismo mogli odgovoriti na to pitanje, moramo zaviriti u povijest Davis Cupa. On je nastao iz želje nekolicine tenisača da zaigraju međunarodni turnir. Konkretnije, tenisači iz SAD-a htjeli su izazvati britanske tenisače na dvoboj. Radilo se o četvorici tenisača iz ekipe Harvardskog sveučilišta, a jedan od njih, Dwight Filley Davis, osmislio je izgled turnira i osobno naručio izradu srebrnog pehara koju je iz svojeg džepa platio tadašnjih tisuću dolara, što je bila dosta velika svota. Preračunato u današnji iznos, to bi koštalo više od 700 000 dolara. Trofej je težak 6,1 kilograma, širine oko 45, a visine oko 33 centimetra; stoga i ne čudi njegova cijena. Na dno trofeja svake se godine urezuju imena pobjednika. Zbog toga je njegovo postolje pomalo gorostasno, jer nakon 115 urezivanja ostane se bez mjesta na postolju.

Tada se turnir nazivao „International Lawn Tennis Challenge“.

To se dogodilo 1899. godine, a prvo natjecanje između SAD-a i Velike Britanije održano je godinu nakon te se smatra začetkom današnjeg Davis Cupa. Prvi se turnir održao u Bostonu gdje je na veliko iznenađenje SAD odnio pobjedu osvojivši prva tri meča. Godinu poslije Davis Cup se nije igrao; 1902. pobijedio je opet SAD, da bi potom Britanci pobijedili četiri puta zaredom. S vremenom je još ekipa pristupilo natjecanju, kao što su Australija (koja je tada igrala zajedno s Novim Zelandom sve do 1914.), Belgija, Austrija i Francuska. Koncept sve do 1972. bio je nešto drugačiji od današnjeg; turnir je također bio eliminacijski, ali u finalu je ekipa koja je u eliminacijskoj fazi sudjelovala igrala protiv prošlogodišnjih pobjednika. Godina 1969. također je bila važna nakon što je dozvoljeno i profesionalnim igračima da igraju na turnirima i Grand Slam-ovima – tako je čak 50 država sudjelovalo te godine.

U idućim desetljećima turnir je bio svojevrsno finale u koje su ulazili pobjednici regionalnih turnira – nešto kao nogometne kvalifikacije za SP. Australija je postigla značajan uspjeh između 1950 i 1970, pobijedivši čak 15 puta. Općenito, najuspješnije ekipe su one koje su u njemu sudjelovale od ranih godina – u 116 puta koliko se turnir odigrao, SAD su turnir osvojile čak 32 puta. Australija ih prati s 28 osvojenih titula, a Velika Britanija ima deset. Svejedno, zanimljivo je da je najtrofejniji kontinent Europa, s 43 pobjede.
Hrvatska je svoj prvi i jedini naslov osvojila 2005. godine, pobjedom u finalu protiv Slovačke s minimalnom razlikom, 3 – 2. Za nas su igrali Mario Ančić i Ivan Ljubičić, a za Slovake Karol Kučera, Dominik Hrbaty i Michal Mertinak.

Godine 1981. došlo je do preslagivana formata turnira te je odlučeno da najboljih 16 momčadi sudjeluje u Svjetskom kupu, a ostale se natječu u regionalnim turnirima (uz mogućnost napredovanja). Na turniru 1993. po prvi puta se natjecalo čak stotinu momčadi.

Često je Davis Cup poslužio državama i za političke prosvjede. Tako je 1974. Indija trebala igrati protiv Južnoafričke Republike u finalu, prvome u kojem su sudjelovale ekipe koje nisu iz Europe ili Amerike. Indija je tada odbila u finalu igrati protiv Južnoafričke Republike zbog njihove politike apartheida, pa je JAR proglašena pobjednikom turnira. Međutim, niti jednom nakon toga JAR nije završila u finalu Davis Cupa.

U Davis Cupu sudjeluju i najbolji svjetski igrači kako bi svoju državu predstavili u što boljem svjetlu, a pobjednici od sponzora dobivaju i novčane nagrade, što je svakako dodatna motivacija. Ne radi se, dakle, o bezveznom turniru na koji se šalju mlađi, neiskusni igrači, a tome svjedoči i njegova bogata tradicija.

Ženski pandan Davis Cupu je Fed Cup, koji se održava od 1963. godine kada se proslavljala pedeseta godišnjica osnivanja Međunarodne teniske federacije. U njemu ove godine sudjeluje 99 ekipa, a i u njemu je SAD najtrofejnija država, no slijedi ju Češka, dok je Australija na trećem mjestu, a Velika Britanija, začudo, bez osvojenog trofeja. Hrvatska do sada (još) nije osvojila niti jedan trofej. Češka je zadnjih godina premoćna ekipa koja je ovoga desetljeća osvojila kup svaki puta osim 2013., kad im ga je preotela Italija.

Nadamo se da vam je ovaj kratki pregled pružio makar mali uvid u zanimljiv svijet „reprezentacijskog“ tenisa koji je uistinu zanimljiv za pratiti. Uživajte u gledanju i držite fige za Hrvatsku!

Ako pak vam je do igre, provjerite ponudu opreme za tenis u našem webshopu!

Preuzmite aplikaciju za android i ios uređaje
načini plaćanja
Za sigurnost kupovine T-com pay way primjenjuje najmodernije standarde u zaštiti podataka.

jednokratno

gotovina pouzećem

kreditnim i
debitnim karticama



pay pal računom

do 6 rata

diners club

do 12 rata

mastercard
visa