X
Prijava
X
Registracija

X
Forgot Password
Što sada?

Molimo provjerita Vaš email pretinac i poruku od nas,

Slijedite poveznicu kako biste postavili novu lozinku

Nedavno dodani proizvodi ×

Trenutno nemate proizvoda u košarici.

Savjeti /

Trčanje na kratke staze - sprint

Podjeli članak

Brzo trčanje na kratke staze također nazivamo i sprint. U sprinterskim natjecanjima atletičari počinju utrku u niskom položaju iz  startnog bloka. Nakon toga slijedi postupno naginjanje prema naprijed i kretanje prema uspravnom položaju kako bi se dobio zamah. U prvih par metara trkač mora biti nisko i postupno se dizati te u početku rukama radi velike zamahe kako bi uhvatio ritam. Usklađivanje cijelog tijela je od ključne važnosti za proizvodnju optimalne količine sile. Oba stopala nalaze se na papučicama startnog bloka, jedno koljeno je na podu i obje ruke. Odguruje se uz pomoć obje noge kako bi se proizvela maksimalna snaga. Sportaši ostaju na istoj trkaćoj stazi za vrijeme svih trkaćih događaja, uz iznimku od 400 m u zatvorenom prostoru. Utrke do 100 m uglavnom su usmjerene na ubrzanje sportaša do maksimalne brzine. Svi sprintovi duži od ove distance uključuju još veće elemente izdržljivosti.

U brzom trčanju natjecali su se još stari Grci na Olimpijskim igrama, dok se u Europi sprint i prvi službeni rezultati u toj vrsti natjecanja javljaju oko 1800. Godine, i to u Engleskoj. Jedno vrijeme na sprinterskoj sceni uvjerljivo su vladali Amerikanci na čelu sa Carlom Lewisom. Međutim, premoć američkih sprintera zaustavljena je 2005. godine, kada na scenu stupaju atletičari iz Jamajke od kojih Usain Bolt drži sadašnji svjetski rekord 9,58 sekundi. Bolt je također i prvi atletičar koji je na istim Olimpijskim igrama oborio oba svjetska rekorda na kratkim stazama i prvi nakon Carla Lewisa iz 1984. godine koji je na istim Olimpijskim igrama osvojio zlato u utrkama na 100 i 200 metara. Prije Bolta svjetski rekorder u sprintu bio je Asafa Powell. Powellov rekord od 9.77 sekundi, a potom 9.74 sekundi bio je aktualan od lipnja 2005. godine sve do pekinških Olimpijskih igara kada je Usain Bolt istrčao nevjerojatnih 9.69.

Sprint se dijeli na „kratki sprint“: 60 m i manje, 100 m, 150 m i 200 m te na „dugi sprint“: 300 m, 400 m, 500 m i 600 m. Sprint je vrlo kompleksna disciplina. Osim što sprinter mora zadanu udaljenost pretrčati što je brže moguće, mora također postići i najbolju tehniku u sve tri faze utrke: u početnoj fazi (start), srednjoj fazu (ubrzanje) i zadnjoj faza (maksimalna brzina, finiš).

Za postati dobar sprinter nije dovoljno imati samo višak energije, čistu snagu i brzinu. Za vrhunski uspjeh u sprintu potrebna je kvalitetna tehnika trčanja, visoka razina discipline te kvalitetan i redovan trening. Također je bitno pobrinuti se da se energija koristi pravilno i da je tijelo općenito u dobrom stanju i kondiciji. Kombinacija ova tri faktora omogućuje postizanje brzina za koje možda nikad niste mislili da ste sposobni. Za uspjeh na kratkim stazama, osim treninga, potrebni su i neki biološki čimbenici koji određuju potencijal sprintera. Sprinter mora imati mišićnu snagu, brzinu trčanja, duljinu nogu, duljinu koraka te širinu zdjelice.

Trčanje na kratke staze, tj. sprint, može biti uzbudljivo i zabavno. Ipak, za uspjeh u ovoj zahtjevnoj disciplini potrebno je mnogo faktora. Stoga je svaki oboreni rekord u sprintu zaista vrijedan divljenja. 

U Ferivi sport-u možete naručiti Nike opremu za atletske klubove uz 30% popusta pozivom na broj telefona 031-570-285 (radnim danom od 8-16 h)

Preuzmite aplikaciju za android i ios uređaje
načini plaćanja
Za sigurnost kupovine T-com pay way primjenjuje najmodernije standarde u zaštiti podataka.

jednokratno

gotovina pouzećem

kreditnim i
debitnim karticama



pay pal računom

do 6 rata

diners club

do 12 rata

mastercard
visa

 

american express